Zaštićeni dijelovi prirode
Priroda i dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Zaštita prirode provodi se očuvanjem bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti, georaznolikosti te zaštitom dijelova prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode ( „Narodne novine“, 80/13, 15/18). Temeljni dokumenti zaštite prirode su Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske (NN 72/2017).
Zaštićeni dijelovi prirode prema Zakonu o zaštiti prirode su zaštićena područja prirode, zaštićene vrste te zaštićeni minerali i fosili.
Zaštićena područja prirode
Ovisno o stanju izmijenjenosti prirode, namjeni, dopuštenim djelatnostima i zahvatima područja prirode proglašavaju se zaštićenima u kategorijama: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture. Unutar navedenih kategorija zaštite razlikujemo zaštićena područja od državnog značenja kojima pripadaju strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode te zaštićena područja od lokalnog značenja u ostalim kategorijama zaštite. Zaštićena područja upisuju se u Upisnik zaštićenih područja, a mogu se prekogranično povezivati sa zaštićenim područjima druge države.
Zaštićene vrste
Sve zaštićene divlje vrste u Republici Hrvatskoj su prema Zakonu o zaštiti prirode strogo zaštićene. Razlog proglašavanja pojedine divlje vrste strogo zaštićenom može biti ugroženost zavičajne divlje vrste, uska rasprostranjenost (endemske vrste), propis Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili odredbe međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka. Strogo zaštićene vrste proglašavaju se pravilnikom.
Minerali i fosili
Minerale i fosile koji su značajni zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, ili obrazovnog i znanstvenog značenja utvrđuje i rješenjem proglašava zaštićenima nadležno Ministarstvo.
Sukladno navedenom zakonu Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije obvezna je provoditi aktivnosti zaštite, održavanja, promicanja zaštićenih područja, praćenja stanja prirode (monitoring), nadzora nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 u Virovitičko-podravskoj županiji.
Pristup Hrvatske Europskoj uniji podrazumijevao je usklađivanje zakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbama EU ( Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, Direktiva o očuvanju divljih ptica, CITES Uredbama itd.) prilikom čega je Nacionalna ekološka mreža proglašena 2007. godine postala sastavni dio ekološke mreže Europske unije NATURA 2000.
Usporedba stanja zaštite prirode u Republici Hrvatskoj sa drugim europskim zemljama dovodi do zaključka kako uspijevamo pratiti europsko zakonodavstvo. Jačanje institucionalnog okvira i izdvajanje sredstava za zaštitu prirode u svrhu provedbe zakona i ostvarivanje ciljeva Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske, obveza je koja proizlazi iz članstva u Europskoj uniji, a ujedno i jedini način da se očuva prirodno bogatstvo Hrvatske za buduće generacije.
Od prirodnih vrijednosti na području općine Pitomača možemo istaknuti slijedeće:
Značajni krajobraz – Močvarno stanište Vir
Upisnik zaštićenih područja, broj registra 446, opis granice: Močvarno stanište Vir nalazi se na č.k.br. 1237 u k.o. Stari Gradac u blizini naselja Starogradački Marof, površina 1.15 ha. Tijelo koje je donijelo akt SKUPŠTINA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE, Odluka KLASA: 023-01/01-01/185, URBROJ: 2189/1-01-1, 08.11.2001, Službeni glasnik 06/01. Međunarodni status MAB 11.07.2012.
Močvarno stanište Vir ima stalan dotok vode, a zaštićen je zbog rijetkih biljnih i životinjskih svojti koje ovdje obitavaju. Ovdje je zabilježena i rijetka biljna zajednica koja se javlja samo na dva lokaliteta u Hrvatskoj – Hydrocharo-stratiotetum aloides. Od biljnih svojti potrebno je spomenuti rezac (Stratoides aloides), zlatnica (Solidago sp.), žabogriz (Hydrocharis morsusranae), ladolež (Calystegia sp.) i dr., a od životinjskih ugroženu ribu crnku (Umbra krameri).
Značajni krajobraz – Širinski otok
Upisnik zaštićenih područja, broj registra 445, opis granice: Lokalitet Širinski otok smješten je na sjevernom dijelu općine Pitomača u k.o. Stari Gradac. Granica područja prirodno je određena, sa sjevera je omeđena tokom rijeke Drave, a sa zapadne, južne i istočne strane rukavcem rijeke Drave. Granica se proteže sa sjeverne strane obalom rijeke Drave prema sjeveroistoku do izlaska rukavca u glavno korito na sjeveroistoku, zatim obalom uz rukavac prema jugu, uzvodno rukavcem do ulaska u glavno korito rijeke Drave na zapadnoj strani otoka. Površina 105.65 ha. Tijelo koje je donijelo akt SKUPŠTINA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE, Odluka KLASA: 023-01/01-01/184, URBROJ: 2189/1-01-1, 08.11.2001, Službeni glasnik 06/01. Međunarodni status MAB 11.07.2012.
Širinski otok ima izuzetnu biološku i estetsku vrijednost. Ovaj prirodni krajobraz je zbog svoje izoliranosti ostao sačuvan od onečišćenja. Na otoku nema poljoprivrednih površina osim 0,5 ha kukuruza posađenog za potreba lovaca. Za vrijeme niskog vodostaja korito rukavca se može prijeći pješice. Ornitološkim istraživanjima utvrđeno je da ovdje povremeno ili stalno obitava preko 150 vrsta ptica.
Značajni krajobraz – Jelkuš
Upisnik zaštićenih područja, broj registra 443, opis granice: Lokalitet Jelkuš smješten je na sjevernom dijelu općine Pitomača u k.o. Pitomača II. Granica područja proteže se državnom granicom sa Republikom Mađarskom od graničnog kamena oznake B 618 prema istoku do graničnog kamena označenog kao B 648 te obalom rijeke Drave na lijevoj strani uzvodno do početne točke graničnog kamena B 618, površine 291.60 ha (VPŽ 286.70ha, KKŽ 4.90 ha). Tijelo koje je donijelo akt SKUPŠTINA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE, Odluka KLASA: 023-01/01-01/183, URBROJ: 2189/1-01-1, 08.11.2001, Službeni glasnik 06/01. Međunarodni status MAB 11.07.2012.
Izolirano je stanište ptica. Pješčani sprud je mjesto gniježđenja brojnih ptica poput kulika sljepčića (Charadrius dubius), crvenokljune čigre (Sterna hirundo), male čigre (Sterna albifrons), male prutke (Actitis hypoleucos), vivka (Vanellus vanellus). Ptice sprudova ugrožavaju učestale promjene vodostaja, prirodne ili umjetne, te dolazi do uništenja gnijezda ili ptića. Velika prijetnja gnijezdima i ptićima su kretanje ljudi i pasa. Jaja i ptići su bojom prilagođeni staništu i teško su uočljivi, te postoji opasnost da jednostavno budu pregaženi.
Značajni krajobraz – Križnica
Upisnik zaštićenih područja, broj registra 444, opis granice: Lokalitet KRIŽNICA nalazi se na zapadnom dijelu općine Pitomača u k.o. Pitomača II. Granica područja proteže se državnom granicom sa Republikom Mađarskom od graničnog kamena oznake B 654 prema istoku do graničnog kamena označenog kao B 777 te obalom rijeke Drave prema zapadu do početne točke graničnog kamena B 654, površine 802.57 ha. Tijelo koje je donijelo akt SKUPŠTINA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE, Odluka KLASA: 023-01/01-01/182, URBROJ: 2189/1-01-1, 08.11.2001, Službeni glasnik 06/01. Međunarodni status MAB 11.07.2012.
Na području Križnice Drava čini meandre na malom prostoru, u velikim zavojima kakvih nema od Austrije do ušća u Dunav. Jedan je od najbolje razvijenih meandara Drave koji je svojim oblikom cvjeta lako prepoznatljiv i predstavlja simbol ovog dijela njenog toka. Kako se radi o presječenom meandru formirao se veliki otok na koji se pristupa skelom ili pješačkim mostom. Stari tok rijeke Drave i vode stajaćice su staništa za mnoge vrste riba. Križnicu karakterizira raznolikost i brojnost ptica sprudova (crvenokljuna čigra, kulik sljepčić), ptica strmih riječnih obala (vodomar, bregunica), ptica močvarnih staništa (divlja patka, crvenokljuni labud, crna roda) i dr.
Regionalni park Mura – Drava
Regionalni park Mura-Drava (ukupne površine 87448.70 ha, a na području VPŽ 17801.95 ha) broj registra : 466, Tijelo koje je donijelo akt: Vlada Republike Hrvatske Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava 26.02.2011. (NN 22/11.). Proteže se na području pet županija (Koprivničko-križevačka, Međimurska, Osječko-baranjska, Varaždinska i Virovitičko-podravska županija).
Ranije zaštićena područja u sastavu Regionalnog parka na području općine Pitomača su:
– Značajni krajobraz Jelkuš
– Značajni krajobraz Križnica
– Značajni krajobraz Širinski otok
– Značajni krajobraz Vir
Cijelo područje karakterizira velika biološka raznolikost (mnoge ugrožene i zaštićene vrste riba i ptica).
Vrste riba: sabljarka (Peleceus cultratus), bolen (Aspius aspius), piškur (Misgurnus fossilis), gavčica, crnka (Umbra krameri).
Vrsta ptica: mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), brezov zviždak (Phyloscopus trochilus), mala čigra (Sterna albifrons), bukavac (Botaurus stellaris), žuta čaplja (Ardea purpurea), velika bijela čaplja (Egretta alba), štekavac (Haliaeetus albicilla), vlastelica (Himantopus himantopus), crna roda (Ciconia nigra) itd.
Karakteristična su vlažna staništa: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste. Područje regionalnog parka uvršteno je u prijedlog Nacionalne ekološke mreže, i područje važno za ptice EU (tzv. SPA područja) i od međunarodnog je značaja.
Bilogora
Zajedno s Kalničkim gorjem, Bilogora je proglašena područjem očuvanja značajnim za ptice. Svrha zaštite je očuvanje 19 vrsta ptica, od kojih je 6 vrsta stanarica, 12 vrsta gnjezdarica i 1 vrsta je zimovalica. U odnosu na nacionalnu razinu, za 10 vrsta ptica se procjenjuje da ih na ovom području ima u manje od 2 % nacionalne populacije, 7 vrsta ovdje je prisutno između 2 i 15 % nacionalne populacije, za lještarku nema dostupnih podataka, a samo patuljasti orao ovdje ima brojnost veću od 15 % nacionalne populacije. Eja strnjarica jedina se od svih vrsta javlja pojedinačno. Za goluba dupljaša nema dostupnih informacija dok se ostale vrste javljaju u parovima ili drugim jedinicama.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije – http://virovitica-nature.hr/
Za upravljanje zaštićenim zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije, 2002. godine županija je osnovala javnu ustanovu. Javna ustanova je samostalna u obavljanju svoje djelatnosti i poslovanju sukladno Zakonu, Statutu Javne ustanove i drugim općim aktima Javne ustanove.
Javna ustanova svoju djelatnost obavlja kroz aktivnosti:
– zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti
– suradnja i komunikacija sa lokalnom zajednicom
– edukacija i interpretacija
– posjećivanje i promocija
– razvoj kapaciteta i omogućavanje rada JU
Javna ustanova provodi i aktivnosti na pripremi i provedbi projekata, monitoringu vrsta, akcije spašavanja, zbrinjavanja i vraćanja u prirodu ugroženih vrsta, te aktivnosti na razvoju održivih oblika turizma u zaštićenim područjima Virovitičko-podravske županije.
Područja kojima upravlja Javna ustanova:
– Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi – Spomenik parkovne arhitekture
– Močvarno stanište Vir – Značajni krajobraz
– Širinski otok – Značajni krajobraz
– Jelkuš – Značajni krajobraz
– Križnica – Značajni krajobraz
– Park u Virovitici – Spomenik parkovne arhitekture
– Park u Slatini – Spomenik parkovne arhitekture
– Park u Suhopolju – Spomenik parkovne arhitekture
– Mamutovac-Slatina – Spomenik parkovne arhitekture
– Regionalni park Mura-Drava / Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav
– Natura 2000
Sjedište Javne ustanove je u općini Čađavica, naselje Noskovci, u Informativno edukativnom centru-hostelu Dravska priča. Objekt je okružen zaštićenim perivojem, površine 1,2 ha, u kojem se nalaze različiti sadržaji za posjetitelje – Oporavilište za rode, poučna staza o vrstama drveća i grmlja u perivoju, sjenica, Vodena i Zelena učionica za provedbu edukativnih programa na otvorenom, hotel za kukce.
U objektu veličine 800 m2 smješteni su uredi Javne ustanove, prostori za prezentaciju i edukaciju, kao i CITES edukativni kutak, suvenirnica, bio-istraživačka stanica, te smještajni kapaciteti (4 višekrevetne spavaonice sa ukupno 32 ležaja i 2 jednokrevetne sobe).
Svi prostori su tematski uređeni, opremljeni instalacijama u prostoru u interakciji sa dodatnim video i audio sadržajima kako bi se posjetitelje educirao na svakom koraku.
Dodatni sadržaj za posjetitelje Dravske priče predstavlja i poučna staza Dravi u zagrljaj, dužine 2 kilometra, a koja je opremljena sa 20 info edukativnih tabli, odmorištem za posjetitelje i promatračnicom za ptice na samoj obali rijeke Drave i povezuje objekt Informativno edukativnog centra sa rijekom Dravom. U neposrednoj blizini Informativno edukativnog centra nalazi se i biciklistička staza sa odmorištem za bicikliste.
Informativno edukativni centar-hostel Dravska priča namijenjen je učenicima i studentima za programe škole u prirodi i terensku nastavu, prirodoslovcima, ekolozima, ornitolozima, rekreativcima, biciklistima i svim ljubiteljima prirode.
Objekt, koji je bio u derutnom stanju, obnavljao se u periodu 2012.-2015. godine u nekoliko faza sredstvima Svjetske banke i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Virovitičko-podravske županije, sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sredstvima iz IPA programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2007-2013, a trenutno je u realizaciji nekoliko projekata kojima se nadograđuju postojeći i uređuju novi sadržaji za učinkovitiji rad Javne ustanove i zadovoljstvo posjetitelja (Interreg Danube Transnational, Interreg Mađarska-Hrvatska, LIFE program, sredstva europskih strukturnih fondova Konkurentnost i kohezija).
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije sudjeluje kao partner u brojnim projektima kojima se revitaliziraju ili dodatno uređuju i opremaju zaštićeni dijelovi prirode i Natura 2000 područja na području Virovitičko-podravske županije – Parkovi u Virovitici, Suhopolju i Slatini, Stablo mamutovca u Slatini, Značajni krajobraz Križnica, Regionalni park Mura-Drava/Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav/Zeleni pojas Europe.
