Od prirodnih vrijednosti na području općine Pitomača možemo istaknuti slijedeće:
Značajni krajobraz – Močvarno stanište Vir
Upisnik zaštićenih područja, broj registra 446, opis granice: Močvarno stanište Vir nalazi se na č.k.br. 1237 u k.o. Stari Gradac u blizini naselja Starogradački Marof, površina 1.15 ha. Tijelo koje je donijelo akt SKUPŠTINA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE, Odluka KLASA: 023-01/01-01/185, URBROJ: 2189/1-01-1, 08.11.2001, Službeni glasnik 06/01. Međunarodni status MAB 11.07.2012.
Močvarno stanište Vir ima stalan dotok vode, a zaštićen je zbog rijetkih biljnih i životinjskih svojti koje ovdje obitavaju. Ovdje je zabilježena i rijetka biljna zajednica koja se javlja samo na dva lokaliteta u Hrvatskoj – Hydrocharo-stratiotetum aloides. Od biljnih svojti potrebno je spomenuti rezac (Stratoides aloides), zlatnica (Solidago sp.), žabogriz (Hydrocharis morsusranae), ladolež (Calystegia sp.) i dr., a od životinjskih ugroženu ribu crnku (Umbra krameri).
Značajni krajobraz – Širinski otok
Upisnik zaštićenih područja, broj registra 445, opis granice: Lokalitet Širinski otok smješten je na sjevernom dijelu općine Pitomača u k.o. Stari Gradac. Granica područja prirodno je određena, sa sjevera je omeđena tokom rijeke Drave, a sa zapadne, južne i istočne strane rukavcem rijeke Drave. Granica se proteže sa sjeverne strane obalom rijeke Drave prema sjeveroistoku do izlaska rukavca u glavno korito na sjeveroistoku, zatim obalom uz rukavac prema jugu, uzvodno rukavcem do ulaska u glavno korito rijeke Drave na zapadnoj strani otoka. Površina 105.65 ha. Tijelo koje je donijelo akt SKUPŠTINA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE, Odluka KLASA: 023-01/01-01/184, URBROJ: 2189/1-01-1, 08.11.2001, Službeni glasnik 06/01. Međunarodni status MAB 11.07.2012.
Širinski otok ima izuzetnu biološku i estetsku vrijednost. Ovaj prirodni krajobraz je zbog svoje izoliranosti ostao sačuvan od onečišćenja. Na otoku nema poljoprivrednih površina osim 0,5 ha kukuruza posađenog za potreba lovaca. Za vrijeme niskog vodostaja korito rukavca se može prijeći pješice. Ornitološkim istraživanjima utvrđeno je da ovdje povremeno ili stalno obitava preko 150 vrsta ptica.
Značajni krajobraz – Jelkuš
Upisnik zaštićenih područja, broj registra 443, opis granice: Lokalitet Jelkuš smješten je na sjevernom dijelu općine Pitomača u k.o. Pitomača II. Granica područja proteže se državnom granicom sa Republikom Mađarskom od graničnog kamena oznake B 618 prema istoku do graničnog kamena označenog kao B 648 te obalom rijeke Drave na lijevoj strani uzvodno do početne točke graničnog kamena B 618, površine 291.60 ha (VPŽ 286.70ha, KKŽ 4.90 ha). Tijelo koje je donijelo akt SKUPŠTINA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE, Odluka KLASA: 023-01/01-01/183, URBROJ: 2189/1-01-1, 08.11.2001, Službeni glasnik 06/01. Međunarodni status MAB 11.07.2012.
Izolirano je stanište ptica. Pješčani sprud je mjesto gniježđenja brojnih ptica poput kulika sljepčića (Charadrius dubius), crvenokljune čigre (Sterna hirundo), male čigre (Sterna albifrons), male prutke (Actitis hypoleucos), vivka (Vanellus vanellus). Ptice sprudova ugrožavaju učestale promjene vodostaja, prirodne ili umjetne, te dolazi do uništenja gnijezda ili ptića. Velika prijetnja gnijezdima i ptićima su kretanje ljudi i pasa. Jaja i ptići su bojom prilagođeni staništu i teško su uočljivi, te postoji opasnost da jednostavno budu pregaženi.
Značajni krajobraz – Križnica
Upisnik zaštićenih područja, broj registra 444, opis granice: Lokalitet KRIŽNICA nalazi se na zapadnom dijelu općine Pitomača u k.o. Pitomača II. Granica područja proteže se državnom granicom sa Republikom Mađarskom od graničnog kamena oznake B 654 prema istoku do graničnog kamena označenog kao B 777 te obalom rijeke Drave prema zapadu do početne točke graničnog kamena B 654, površine 802.57 ha. Tijelo koje je donijelo akt SKUPŠTINA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE, Odluka KLASA: 023-01/01-01/182, URBROJ: 2189/1-01-1, 08.11.2001, Službeni glasnik 06/01. Međunarodni status MAB 11.07.2012.
Na području Križnice Drava čini meandre na malom prostoru, u velikim zavojima kakvih nema od Austrije do ušća u Dunav. Jedan je od najbolje razvijenih meandara Drave koji je svojim oblikom cvjeta lako prepoznatljiv i predstavlja simbol ovog dijela njenog toka. Kako se radi o presječenom meandru formirao se veliki otok na koji se pristupa skelom ili pješačkim mostom. Stari tok rijeke Drave i vode stajaćice su staništa za mnoge vrste riba. Križnicu karakterizira raznolikost i brojnost ptica sprudova (crvenokljuna čigra, kulik sljepčić), ptica strmih riječnih obala (vodomar, bregunica), ptica močvarnih staništa (divlja patka, crvenokljuni labud, crna roda) i dr.
Regionalni park Mura – Drava
Regionalni park Mura-Drava (ukupne površine 87448.70 ha, a na području VPŽ 17801.95 ha) broj registra : 466, Tijelo koje je donijelo akt: Vlada Republike Hrvatske Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava 26.02.2011. (NN 22/11.). Proteže se na području pet županija (Koprivničko-križevačka, Međimurska, Osječko-baranjska, Varaždinska i Virovitičko-podravska županija).
Ranije zaštićena područja u sastavu Regionalnog parka na području općine Pitomača su:
– Značajni krajobraz Jelkuš
– Značajni krajobraz Križnica
– Značajni krajobraz Širinski otok
– Značajni krajobraz Vir
Cijelo područje karakterizira velika biološka raznolikost (mnoge ugrožene i zaštićene vrste riba i ptica).
Vrste riba: sabljarka (Peleceus cultratus), bolen (Aspius aspius), piškur (Misgurnus fossilis), gavčica, crnka (Umbra krameri).
Vrsta ptica: mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), brezov zviždak (Phyloscopus trochilus), mala čigra (Sterna albifrons), bukavac (Botaurus stellaris), žuta čaplja (Ardea purpurea), velika bijela čaplja (Egretta alba), štekavac (Haliaeetus albicilla), vlastelica (Himantopus himantopus), crna roda (Ciconia nigra) itd.
Karakteristična su vlažna staništa: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste. Područje regionalnog parka uvršteno je u prijedlog Nacionalne ekološke mreže, i područje važno za ptice EU (tzv. SPA područja) i od međunarodnog je značaja.
Bilogora
Zajedno s Kalničkim gorjem, Bilogora je proglašena područjem očuvanja značajnim za ptice. Svrha zaštite je očuvanje 19 vrsta ptica, od kojih je 6 vrsta stanarica, 12 vrsta gnjezdarica i 1 vrsta je zimovalica. U odnosu na nacionalnu razinu, za 10 vrsta ptica se procjenjuje da ih na ovom području ima u manje od 2 % nacionalne populacije, 7 vrsta ovdje je prisutno između 2 i 15 % nacionalne populacije, za lještarku nema dostupnih podataka, a samo patuljasti orao ovdje ima brojnost veću od 15 % nacionalne populacije. Eja strnjarica jedina se od svih vrsta javlja pojedinačno. Za goluba dupljaša nema dostupnih informacija dok se ostale vrste javljaju u parovima ili drugim jedinicama.